Solarpank

Solarpank je književni, umjetnički i društveni pokret ali i naučnofantastični podžanr koji zamišlja održivu budućnost sa tehnologijom u skladu sa prirodom. Naglasak je na zelenim tehnologijama, održivoj energiji i društvenoj kooperaciji. Termin je skovan u blog postu iz 2008. „From Steampunk to Solarpunk“ gdje autor predlaže ideju o svijetu zasnovanom na održivoj energiji, prvenstveno sunca i vjetra.

izvor

Prefiks solar  se odnosi na solarnu, obnovljivu, energiju ali i optimističnu viziju budućnosti koja odbacuje klimatski pesimizam.

Sufiks pank se odnosi na „uradi sam(a)“, odnosno DIY (Do It Yourself), radikalne, postapokaliptične i dekolonijalne aspekte stvaranja.

Estetika solarpanka prikazuje vizualno šarene i optimistične eko-utopije sa društvima koja su prevazišla klimatsku krizu.

Gledano kroz prizmu ideološkog pokreta, solarpank je kontrateža filozofijama kapitalizma, konzumerizma i ekofašizma.

Srž solarpanka je partnerstvo između ljudi, prirode i tehnologija.

Teme i filozofije koje se provlače su:

1. Estetika, primarno Ar nuvo (Art nouveau) estetika sa svojim organskim, zemljanim formama i filozofija iza pokreta koja spaja lijepe umjetnosti (poput slikarstva i vajarstva) sa primjenjenom umjetnošću (kao suptotnost raspničkim praksama industrijske revolucije). 
2. Decentralizovana, „uradi sam“, cirkularna rješenja –  solarpank ne traži od tebe da napustiš tehnologiju, ali je ni ne romantizuje. Teme decentralizacije i stvaranja individualnih mikro društvenih mreža, stvaranje i život u zajednicama (kao što su eko-sela), uzgoj sopstvene hrane, „uradi sam“ etiku rada sa onim što je dostupno, kao i promišljenu primjenu alternativnih tehnologija su od samog početka veoma bitne za solarpank pokret.
3. Održiva energija -- iako solarpank nema neku posebnu političku ideju, njegova potreba za kolektivnim pokretom dalje od zagađujućih oblika energije je veoma jaka. 
4. Ekološka osvještenost i dugoročni dizajn – zelena arhitektura sa zgradama okićenim zelenilom je ono što se najčešće prikazuje kao solarpank estetika. Iako se solarpank bavi tehnologijom, on takođe obuhvata niskotehnološke načine održivog života kao što su permakultura, regenerativni dizajn, biblioteke alata, kolektivne radionice, open source tehnologije i etika „uradi sam“. 

izvor

Od samog početka solarpank je ideološka utopija, sa svojim prednostima i manama. Mane koje veoma lako isplivaju na površinu su greenwashing površna estetika idealne zelene budoćnosti nastala na društvenim mrežama u posljednjih, skoro, dvadeset godina postojanja ovog žanra. 

Ali prava čar ovog pokreta i ono što je mene privuklo njemu je to što je mejnstrimu, biti ekološki prihvatljiv podrazumjeva žrtvovanje: da ne kupujemo nove stvari, ne kupujemo plastiku, ne putujemo nepotrebno, itd. 

Solarpunk daje alternative mejnstrim apstinenciji u vidu zajednice, dijeljenju resursa, održivih hobiji poput baštovanstvo i raznih vrsta popravki, besplatnog i pristupačnog javnog prevoza, itd. Solarpunk je ustvari o stvaranju svijeta u kome je biti ekološki prihvatljiv radost, a ne apstinencija.

Sa ogromnom popularizacijom solarnih farmi u proteklih nekoliko godina u našoj zemlji, neko bi rekao da idemo ka toj utopijskoj budućnosti o kojoj govorimo. Međutim stvari postaju mutne u praksi kada se nešto vidno radi zbog čistog i brzog profita, a ne za dobrobit prirode, zajednice i boljitka za buduće generacije. Trenutna paradigma solarne tehnologije često je u sukobu sa dugoročnim pristupom dizajnu solarpanka -- solarni paneli, baterije i drugi hardver i dalje se oslanjaju na ekstrakciono rudarstvo, globalne lance snabdijevanja, kolonijalizam i uslove rada koji mogu reprodukovati upravo one nepravde koje solarpank želi da izbjegne.

Temelji za solarpank budućnost su tu. Ali je upitno da li će se klimatske politike ikada posložiti sa radikalnim vizijama solarpanka. Što solarpank sve više izlazi iz sjene subkulture i primiče se mejnstrim svjetlu sadržina se razvodnjava i postaje sve nejasnija. Ako bi se uspjela zadržati fiksacija na tehnološkom realizmu, onda bi taj kompromis bio opravdan.

KAKO JE OVO PRIMJENJIVO NA STUDIO TISA?

Još tokom studija, i prije Tise, moja praksa se zasnivala na obje ove komponente: „uradi sam(a)“, pank način razmišljanja prožet eko filozofijom u polju primjenje umjetnosti i obrađivanju tematika i učenju vještina ručnog rada. Od samog početka, proces je bio dosta analogan. Registracijom studija, uvodim i nove digitalne tehnologije poput digitalnog dizajna, rada na CNC mašini i, kasnije, laseru. Nažalost, ne uspjevam uvesti taj solarni, odnosno alternativna energija, dio. Ali, nije da ne maštam.

Ekološko i održivo poslovanje su beskompromisni prioriteti. S obzirom da je Studio Tisa mali, „one woman show“, umjesto infrastrukture, moj fokus je na sirovinama, ali etika ekološke osvještenosti i duguročnog dizajna je više nego prisutna. Studio Tisa proizvodi su napravljeni da traju.

Kada me pitaju gdje se vidim za pet godina, što je često pitanje u preduzetničkom svijetu, moj odgovor je uvijek „U šumi!“, ali dok šuma ne postane realnost, zeleni gradovi i solarpank vizije gradova su dobra polazna tačka. 

Skaliranje biznisa i pretvaranje Studija Tisa u kompaniju, korporaciju, nije budućnost koju ja želim ni za sebe ni za svoj biznis. Zato što je za mene, najljepši dio ustvari proces. I u biznis svijetu toga bih se prvog morala odreći i nekome drugome prepustiti da bih ja mogla da „vodim bizis“ a ja nisam ta osoba. 

Kao i solarpank, Studio Tisa se trudi da bude kontrateža  filozofijama kapitalizma i konzumerizma, sa svojim sporim stvaranjem, dubokom promišljenošću o sirovinama, njihovom porijeklu, kao i transparentnosti u poslovanju.

Estetika solarpanka mi je oduvijek privlačna i vidljiva je i u mojim radovima: na mješavini prirodnih, organskih elemenata, protkanih među rigidnije geometrijske elemente kroz slavljenje primjenje umjetnosti i zanatstva i multidisciplinarni pristup stvaranju.

Odnos prema sirovinama je u potpunosti suprotan onom rasipničkom, modernom, i sam otpad, koji je neminovan, postaje inspiracija za nove kreacije.

Iako je većina moje prakse analogna, ja ne bježim od tehnologije, ali je i ne romantizujem i ne napuštam tradiciju zarad napretka i tehnologije.

Veoma bitna stavka u solarpank filozofiji su ljudi, odnosno zajednica i dijeljenje resursa. To je aspekt koji bih voljela da unaprijedim u svom poslovanju. Temelji su postavljeni sa povremenim prikupljanjem sirovina od zajednice, ali bih voljela da je taj odnos recipročniji i da moj doprinos bude veći.

Dok šuma ne postane realnost, ono čemu težim je da Studio preraste iz usamljenog ateljea jedne umjetnice u prostor dijeljenja znanja, vještina, resursa…

Reference:

https://static.wikia.nocookie.net/aesthetics/images/2/28/Chobani_Ad_2.png/revision/latest/scale-to-width-down/1000?cb=20210311190843

https://builtin.com/articles/solarpunk

https://olh.openlibhums.org/article/id/4597

https://en.wikipedia.org/wiki/Solarpunk

https://aesthetics.fandom.com/wiki/Solarpunk#Fashion

https://aesthetics.fandom.com/wiki/Solarpunk?file=Chobani_Ad_2.png#Fashion